DDK

O dobrovoljnom davatelju krvi

Dobrovoljni davatelji krvi su nacionalno bogatstvo svake zemlje. Hrvatski Crveni križ se prigodnim zahvalnicama zahvaljuje davateljima krvi u Hrvatskoj. U njihovu čast, 25. listopada proglašen je u Hrvatskoj Danom dobrovoljnih davatelja krvi. Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi je 14. lipnja.

Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek – davatelj krvi.
Stoga pokažite plemenitost, budite davatelj krvi, i otkrijte najbolji dio sebe!

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.

U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?

Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi. Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv?

Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.
Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?

Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

nizak hemoglobin,
visoki ili niski krvni tlak,
žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
tetovaža i piercing,
alkoholizirano stanje,
uzimanje antibiotika,
cijepljene osobe,
nakon primanja transfuzije,
nakon operativnih zahvata i sl.

Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!
Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?

NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

NE – zdravi organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).